Skip to content Skip to left sidebar Skip to right sidebar Skip to footer

Kakvi se sad planovi protiv Srba i Srpske kuju „na vezi“ Sarajevo – Priština

Naizgled bezazleni telefonski razgovor između bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i prištinskog premijera Aljbina Kurtija znak je da Sarajevo i Priština kuju planove za snažnije akcije protiv Srba i Republike Srpske – smatra analitičar Anđelko Kozomara.

Već duže vrijeme bošnjačkim političarima iz Bosne i Hercegovine, Kosovo i Metohija nisu bili u fokusu. Međutim, 22. maja, predsjedavajući Predsedništva BiH Šefik Džaferović razgovarao je telefonom sa odlazećim premijerom takozvanog Kosova Aljbinom Kurtijem.

Osim kurtoaznih izliva zahvalnosti na ukidanju taksi od 100 odsto, koje je Priština uvela Bosni i Hercegovini, kada i Srbiji, prije godinu i po dana, Kurti i Džaferović dotakli su se i teme razmjene teritorija između Srbije i Kosova. Njih dvojica su, kako stoji u saopštenju, konstatovali su da je razmjena teritorije između Kosova i Srbije rizična, a da je „politika koja nije imala uspjeha tokom rata devedesetih“ najveća prijetnja sa kojima se suočavaju dve zemlje.

Sarajevo i Prištini „na vezi“ 

Bošnjački političari za pitanjem nezavisnosti Kosova i Metohije posezali su s vrmena na vrijeme – 2017. je, na primer tadašnji predstavnik Bošnjaka u Predsedništvu BiH Bakir Izetbegović izražavao nadu da će njegova zemlja priznati nezavisnost Kosova. Slično je činio i bivši predsjednik Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić dvije godine kasnije. Priznanje nezavisnosti Kosova i Metohije prestalo je da bude tema u Sarajevu pošto je Milorad Dodik pitanje referenduma o statusu Republike Srpske vezao za odluku o priznanju kosovske nezavisnosti.

Sada, bošnjački političari kao da ponovo iz rukava izvlače ovu temu. 

Anđelko Kozomara, politički analitičar iz Banjaluke smatra da je razgovor između Džaferovića i Kurtija jedno od sredstava bošnjačke političke elite za pritisak, kako na Srbe u Srbiji, tako i na Srbe u Republici Srpskoj.

„Bošnjački političari ne odustaju od projekta potpune dominacije Bosnom i Hercegovinom i ne kriju da smatraju da je BiH od raspada Jugoslavije bošnjačka država i da je to što je Republika Srpska dobila međunarodni legitimitet kao entitet sa elementima države privremenog karaktera. Ovim, naizgled bezazlenim razgovorom sa Kurtijem šalju zapravo snažnu poruku da možemo očekivati naredne akcije bošnjačkog političkog rukovodstva“, smatra Kozomara.

„Natezanje konopca“ između Srba i Bošnjaka

Kozomara podsjeća da su bošnjački političari nekoliko puta pozivali da zvanično Sarajevo prizna nezavisnost Kosova, kao i da su prošle godine pozvali Hašima Tačija na skup u Sarajevu. Tači tada nije došao jer je srpski član Predsedništva BiH stavio veto na tu odluku.

„Oni neće ni trenutka mirovati. Period između dva telefonska razgovora samo je na oko primirje. Oni kuju nove planove i jako su opasni što se toga tiče. Međutim, po sadašnjim zakonima BiH oni ne mogu da priznaju Kosovo bez saglasnosti srpskog člana Predsedništva. Dok je Dodik tu od toga nema ništa, a vjerovatno, ni bilo ko od Srba ne bi pristao na priznanje Kosova. Dakle, predstoji nam diplomatsko natezanje konopca između Bošnjaka i Srba u narednom periodu“, kaže Kozomara.

Prema riječima predstavnika srpskog naroda u Predsedništvu BiH Milorada Dodika, nedopustivo je da se kapacitet ove institucije koristi za privatne razgovore, posebno sa ljudima koji predstavljaju samoproglašene zemlje i zemlje koje BiH nije priznala.

Miješanje u pitanja Srbije

Sve što je saopšteno, a odnosi se na stavove bošnjačkog člana Predsjedništva, njegov je privatni stav, a ne stav Predsjedništva BiH“, istakao je Dodik.

Dodik je podsjetio da BiH nije priznala samoproglašeno Kosovo, niti će to uraditi dok je Republike Srpske. Razgovor između Džaferovića i Kurtija, prema njegovim riječima svjedoči o neodrživosti BiH, jer se, kako je istakao, na ovaj način privatizuju institucije.

A ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin je, komentarišući Kurtijev i Džaferovićev razgovor rekao da Džaferović treba da bude zahvalan Aleksandru Vučiću na tome što poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a ne da, umesto toga, razgovara sa lažnim premijerima i da se miješa u unutrašnja pitanja Srbije.

Izvor: rs-lat.sputniknews.com